Prevencija i briga o mentalnom zdravlju kroz zdrave stilove života
U današnjem brzom ritmu života, mentalno zdravlje postaje sve važniji aspekt našeg opšteg stanja. Stres, anksioznost, depresija i ostali mentalni poremećaji pogađaju sve veći broj ljudi širom svijeta, a ni Crna Gora nije izuzetak. Briga o mentalnom zdravlju nije samo odgovornost pojedinca već i društva u cjelini. Postoji niz zdravih životnih navika koje mogu pomoći u očuvanju mentalne stabilnosti i prevenciji psihičkih poremećaja. Zdravi stilovi života – uključujući pravilnu ishranu, redovnu fizičku aktivnost, kvalitetan san i emotivnu podršku – mogu imati značajan uticaj na mentalno zdravlje i opšti kvalitet života.
Jedan od osnovnih temelja mentalnog stanja je pravilna ishrana. Hrana koju unosimo direktno utiče na naš mozak, emocije i nivo energije. Na primjer, istraživanja su pokazala da konzumiranje namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama, kao što su riba, orašasti plodovi i sjemenke, može smanjiti simptome anksioznosti i depresije. Pored toga, voće i povrće, koje obiluju antioksidantima, vitaminima i mineralima, pomažu u smanjenju upalnih procesa u tijelu i podržavaju optimalno funkcionisanje mozga.
Redovan doručak ima posebnu ulogu u očuvanju mentalnog zdravlja. Naime, preskakanje jutarnjeg obroka može dovesti do naglog pada šećera u krvi, što uzrokuje nervozu, manjak koncentracije i osjećaj umora. Doručak bogat proteinima, vlaknima i zdravim mastima pomaže održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, čime se podržava stabilno raspoloženje i mentalna budnost tokom dana.
Redovna fizička aktivnost, osim što je korisna za tijelo, ima izuzetno pozitivan uticaj na mentalno zdravlje. Tokom vježbanja tijelo oslobađa endorfine, poznate i kao “hormone sreće”, koji direktno djeluju na poboljšanje raspoloženja i smanjenje stresa. Fizička aktivnost takođe doprinosi boljem snu, a kvalitetan san je ključan za održavanje mentalne stabilnosti.
Stručnjaci preporučuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično – što može uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla, jogu ili čak ples. Vježbanje u prirodi ima dodatne koristi, jer boravak na svježem vazduhu i u kontaktu sa prirodom smanjuje nivo kortizola, hormona stresa, i doprinosi osjećaju smirenosti i zadovoljstva.
San je temelj oporavka tijela i uma. Nedostatak sna ili nekvalitetan san može uzrokovati razdražljivost, anksioznost i smanjenje kognitivnih sposobnosti. Dugački periodi nesanice ili lošeg sna mogu dovesti do ozbiljnih mentalnih poremećaja kao što su depresija i anksioznost. Stručnjaci preporučuju najmanje sedam do devet sati sna svake noći za optimalno mentalno zdravlje.
Rutina prije spavanja, kao što su čitanje, meditacija ili tuširanje, može pomoći u boljem uspavljivanju i kvalitetnijem snu. Izbjegavanje ekrana, kofeina i teške hrane prije spavanja takođe je korisno za opuštanje i pripremu tijela za noćni odmor.
Ljudi su društvena bića, a kvalitetne veze s porodicom, prijateljima i partnerom imaju ogroman značaj za očuvanje mentalnog zdravlja. Podrška bliskih ljudi pomaže u prevazilaženju stresnih situacija i smanjuje osjećaj usamljenosti. Razgovor s prijateljima i dijeljenje osjećanja može biti izuzetno korisno kada prolazimo kroz teške periode.
Pored toga, stručnjaci preporučuju bavljenje aktivnostima koje uključuju kontakt sa zajednicom, poput volonterskog rada, jer su istraživanja pokazala da pomaganje drugima može značajno poboljšati naše raspoloženje i osjećaj svrhe.
Stres je jedan od najvećih neprijatelja mentalnog zdravlja. Dugoročni stres može dovesti do hronične anksioznosti, depresije i drugih psihičkih problema. Zbog toga je važno razviti tehnike upravljanja stresom. Meditacija, duboko disanje, joga i mindfulness (svjesnost u sadašnjem trenutku) mogu pomoći u smanjenju nivoa stresa i poboljšanju emocionalne stabilnosti.
Meditacija, čak i u trajanju od samo 10 minuta dnevno, može pomoći u postizanju unutrašnjeg mira, smanjenju anksioznosti i podizanju koncentracije. Ove tehnike mogu biti korisne za svakodnevnu upotrebu i djeluju kao snažni alati za opuštanje i smanjenje stresa.
Briga o mentalnom zdravlju nije samo individualna odgovornost, već i obaveza društva. Potrebno je raditi na destigmatizaciji mentalnih poremećaja i podsticati ljude da otvoreno govore o svojim emocijama. Edukacija o mentalnom zdravlju treba početi u školama, gdje djeca i mladi mogu učiti o važnosti emocionalne inteligencije, načina suočavanja sa stresom i potraživanju pomoći kada je to potrebno.
Društveni programi i inicijative za podršku mentalnom zdravlju, kao i dostupnost psihološke pomoći, ključni su za prevenciju mentalnih poremećaja. U Crnoj Gori, kao i širom svijeta, sve je veća potreba za edukacijom o mentalnom zdravlju, kao i za većom dostupnošću psiholoških usluga.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo bolesti već stanje emotivnog, psihološkog i socijalnog blagostanja. Briga o mentalnom zdravlju kroz zdrave navike i životne izbore može značajno unaprijediti kvalitet života i pomoći pojedincima da se osjećaju zadovoljno, stabilno i ispunjeno.
„Ovaj medijski sadržaj kreiran je kroz finansijsku podršku Ministarstva kulture i medija iz Fonda za podsticanje plurarizma i raznovrsnosti medija.“
