Skopske ulice opasne po život

urednik Avatar

Javnost je revoltirana zbog učestalih slučajeva žrtava u saobraćaju, među njima i djece. Da li se Skoplje pretvorio u grad u kome je opasno biti pješak ili biciklista?

Jedanaestogodišnja djevojčica stradala je nakon što ju je pregazio kamion dok je prelazila ulicu na pješačkom prelazu u skopskoj općini Gjorče Petrov.

Trinaestogodišnji dječak na biciklu izgubio je život nakon što ga je udario automobil na raskrsnici u centru grada.

Ovo su dvije najmlađe žrtve nekoliko saobraćajnih nesreća s tragičnim ishodom registrirane u policijskim biltenima, novinskim crnim hronikama, a čija je smrt potresla stanovnike Skoplja u protekla dva mjeseca.

U javnosti, medijima i na društvenim mrežama vodi se usijana diskusija o ovoj temi. Na mjestu gdje je usmrćen dječak, građani su se okupili na protestu, zapalili svijeće na asfaltu i poručili da ova ubistva moraju stati.

Na oborenim biciklima, kojima su blokirali ulicu stajali su natpisi „koliko minuta brže košta jedan dječiji život?“ i „Skoplje autodrom“.

„Naša reakcija je reakcija svakog zdravorazumskog građanina u ovoj zemlji: ubistva na ulicama moraju se zaustaviti. Nešto ozbiljno nije u redu s našim gradom. Stalno organiziramo proteste i marševe kad ima ozbiljnih saobraćajnih nesreća, ali to je daleko od dovoljnog“, kaže Jovana Tozija iz građanske inicijative koja okuplja bicikliste „Na Točak“, jednog od organizatora protesta.

Saobraćajni haos

U Skoplju, velikom gradu, postoji veća opasnost na cestama, ali glavna kritika je da je saobraćajna kultura katastrofalna. Kršenje pravila i propisa, nepoštovanje davanja prednosti drugim vozilima i pješacima, drska, bahata i opasna vožnja su svakodnevnica koja frustrira i dovodi u opasnost nedužne ljude.

Stanovnici svjedoče kako je noć rezervirana za utrke automobilima i motorima po glavnim bulevarima koji samim zvukom uzrokuju strah.

Tozija kaže kako su joj oči uvijek širom otvorene dok vozi bicikl. Ne osjeća se bezbjedno i izjednačava ovu aktivnost u Skoplju sa ekstremnim sportom. Zbog straha, brojni ljudi se ne usuđuju da voze bicikl. Za više biciklista, dodaje, trebaju uslovi.

„Krivica zbog sistemskih grešaka nikad se ne smije pripisati pojedincu. Tačno, postoji nešto što se zove saobraćajna kultura i kad vozite 80 kilometara na sat ili prolazite kroz crveno svjetlo, krivi ste vi i samo vi. Međutim u sistemima u kojima nema reda, nema ni discipline“, kaže ona.

Glavni problem vidi u autocentričnom projektovanju i proširenju grada godinama unazad. Pravi urbani i moderni grad, dodaje, integrira sve vrste saobraćaja i mobilnosti – automobile, bicikle, pješake, javni prevoz – u takvom gradu ima podjednako mjesta za sve.

„U Skoplju se grade autoputevi sa trakama za automobile širokim po tri i po metra, dok se ne ostavlja ni centimetar za pješake i bicikliste. Trotoari i biciklističke staze su uzurpirani i neupotrebljivi. U takvim uslovima, gdje se jedno prevozno sredstvo osjeća superiorno, ne možete očekivati odgovorno ponašanje ni od jednih, ni od drugih učesnika u saobraćaju. Rezultat je saobraćaj kao u bliskoistočnim zemljama koji sistem sankcionira samo kampanjski – na kraju mjeseca kad je budžet prazan, ili kad se desi neki strašan udes pa se kontrole pojačavaju“, kaže Tozija.

Ograničavanje brzine

Nedjelju dana nakon prvog protesta pregažen je još jedan biciklist u centru grada. Uslijedio je još jedan protest, a revolt je bio usmjeren na gradonačelnika Skoplja, Kocu Trajanovskog. Parolom „Koce, vrati nam ulice“ građani su se pobunili zbog loše gradske politike i infrastrukture, ali i zbog sumnjivih sudskih procesa protiv ljudi koji su usmrtili pješake u saobraćaju.

Iz lokalne vlasti Grada Skoplja, koja objedinjuje deset općina glavnog grada Makedonije, brzo su reagirali i smanjili maksimalno dozvoljenu brzinu sa 60 na 50 km/h. Iz općine Centar su bili još strožiji, pa su u naselju Debar Maalo, gdje je promet najveći, ograničili maksimalnu brzinu na 30 km/h.

Ali, oni koji su ranije kršili propise, krše ih i sad.

Iz Grada Skoplja napominju kako je razlog za sve saobraćajne nesreće nepoštivanje saobraćajnih propisa, a odgovornost je na svim učesnicima saobraćaja.

Kažu da je saobraćajni režim za koji su oni nadležni kompletno reguliran i rade na njegovom održavanju i unapređivanju zbog što veće bezbjednosti, a za općinske ulice, nadležne su same općine.

„Grad Skoplje, zbog češćih saobraćajnih nesreća, je u postupku formiranja Savjeta za bezbjednost u saobraćaju, koji će imati zadatak da poboljša stvari povezane sa bezbjednošću u saobraćaju, unaprijedi saobraćajnu kulturu svih učesnika u saobraćaju, ostvari saradnju i koordinaciju u preventivnom radu, organizira saobraćajno-vaspitne akcije, uključivanje medija i druge aktivnosti. Savjet će se konstituirati do kraja ove godine, a u njemu će učestvovati predstavnici svih općina u Skoplju“, informiraju iz Grada Skoplje.

Dodaju kako rade na povećanju broja putnika u javnom prijevozu i korištenju bicikala. U tom kontekstu, u toku je realizacija projekta „VeloSkoplje“ – izgradnja i rekonstrukcija biciklističkih staza na svim bulevarskim saobraćajnicama, a iznajmljivanje bicikala, elektrobicikala i vožnja elektromobilima, kažu, sve je popularnija.

Stabla – simboli 124 žrtve

Na planini Vodno nad Skopljem, izgrađen je Park sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća. Petnaestog novembra, na Svjetski dan sjećanja na žrtve saobraćajnih nesreća zasađena su 124 stabla kao simboli za svaku osobu koja je ove godine izgubila život u saobraćaju u Makedoniji.

Ova akcija, koju je organizirao makedonski Republički savjet za bezbjednost saobraćaja na putevima (RSBSP), je samo dio aktivnosti usmjerenih ka podizanju javne svijesti o bezbjednosti u saobraćaju. Edukacija djece na kojoj kontinuirano rade ističu kao najznačajniju aktivnost.


Državna kampanja obuhvata poruke o vezivanju sigurnosnog pojasa tokom vožnje [D. Evrosimoski]

Pored saobraćajne nediscipline, iz ove državne institucije navode kako na bezbjednost utiču i nedostaci na putevima i u saobraćajnoj signalizaciji.

Dodaju kako se najviše saobraćajnih nesreća događa zbog brze vožnje i nepoštivanja propisa, a manje zbog alkoholiziranosti vozača ili nediscipline pješaka i biciklista. Primjećuju nekoliko specifičnih prekršaja u Skoplju.

„Na raskršću gdje se na semaforu uključuje žuto svjetlo, vozači, umjesto da pripreme svoje vozilo za zaustavljanje, povećavaju brzinu i pokušavaju da prođu u riskantnoj i opasnoj situaciji, što ugrožava pješake. Karakteristično je i preticanje biciklista koje se radi na vrlo opasan način – vrlo blizu biciklista i kad nailazi drugo vozilo iz suprotnog pravca. Rasprostanjena upotreba mobilnih telefona tokom vožnje i neprilagođena brzina u približavanju raskrsnicama i kružnim tokovima su također karakteristični za Skoplje“, objašnjava Risto Mančev, sekretar RSBSP-a.

I makedonska Vlada je prije godinu dana počela sveobuhvatnu kampanju za bezbjednost u saobraćaju. Pored pojačanog rada institucija, realizirali su edukacije, tribine, medijske spotove, brošure kao i akciju poznatih ljudi sa porukama o saobraćajnoj odgovornosti.

Od uređenja parka sredinom novembra još šest osoba je stradalo u saobraćajnih nesrećama u Makedoniji. Troje su bili pješaci. Situacija je gora u odnosu na prošlu godinu. Tada je bilo ukupno 130 žrtava. Ove godine broj žrtava je isti, ali mjesec pred kraj godine.

Kazne i nekažnjivost

Pogibije djece na skopskim bulevarima izazvale su lančanu reakciju javnosti i institucija. Zakon je promijenjen i kazne su povećane, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je pojačalo policijske kontrole.

Kazne za prekoračenje maksimalne brzine variraju od 20 do 400 eura. Vožnja u alkoholiziranom stanju kažnjava se sa 400 eura i jednogodišnjom zabranom upravljanja vozilom. Kazna za prolaz kroz crveno svjetlo na semaforu i nepoštivanje pješaka na pješačkom prelazu iznosi 300 eura, dok se korištenje mobilnog telefona tokom vožnje sankcionira kaznom od 45 eura. Pješacima koji ne prelaze ulicu na pješačkom prelazu ili ne poštuju semafore mogu biti izrečene kazne u iznosu 50 eura.

Ipak, glavni prigovor je da su policijske akcije selektivne te da najteži prekršioci saobraćajnih propisa ostaju nekažnjeni. Nerijetko se može vidjeti kako neki automobil „proleti“ pred očima policije.

U prošlosti, bilo je nekoliko slučajeva nekažnjavanja odgovornih za teške saobraćajne udese ili izricanja minimalnih kazni u sudskim procesima.

Raste i broj vozila u zemlji. Prošle godine registrirano je gotovo 438 hiljada vozila, 26 hiljada vozila više nego 2013.

Najviše ljudi strada u saobraćajnim nesrećama u Skoplju, ali i ostali veći gradovi u Makedoniji su u saobraćajnom haosu. Podaci variraju iz godine u godinu, ali makedonski prosjek je 7,5 žrtava na sto hiljada stanovnika.

Nacionalna strategija je da se do 2020. godine broj žrtava u saobraćajnim nesrećama smanji na prosjek zemalja Evropske unije koji iznosi pet žrtava na sto hiljada stanovnika. Cilj je da se broj pogibija djece na cestama svede na nulu.  Time bi se spriječila smrt pedesetak ljudi godišnje.

To bi značilo i manje stabala u Parku na Vodnom – jedinom parku u Makedoniji u kojem građani žele što manje zelenila.


 

Izvor: Al Jazeera / Daniel Evrosimoski

 

 Avatar
Autorski profil

John Doe

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam.

pretraga