U subotu, 28. januara 2017. godinu u 13 časova u galeriji Zavičajnog muzeja ”Ganića kula” otvorena je izložba fotografija autora Omera Kalača dokumentariste u muzeju. Riječ je starim fotografijama Ahmeta Ademagića, Andreja Andejevića i Halila Markišića na kojima se vidi kako su nekada izgledale Ganića kula i Kučanska džamija. Posjetioci izložbe su pored fotografija imali priliku da besplatno posjete muzej i upoznaju se sa vrijednim eksponatima.
Izložbu je otvorio književnik Safet Hadrović Vrbički, a izložba će biti otvorena do 6. februara 2017. godine u toku radnog vremena muzeja.
GANIĆA KULA je najvjerovatnije sagrađena 1797. godine. Kula je sagrađena u podnožju Ganića Krša, na lijevoj obali rijeke Ibar.
Ganića kula je bila sagrađena od kamena i od drveta. Dio koji je sagrađen od kamena sastojao se: od podruma, prizemlja i sprata. Zidovi su bili od neotesanog kamena, a kao vezivno sredstvo služila je glina, ilovača pomiješana sa pljevom i seckanom slamom. Širina temelja iznosi 2 m, a dimenzije objekta su 8 x 8 metara. Na svakom spratu su postojali otvori, dimenzija 0.40 x 0.40 m, a svrha tih otvora je bila da posluže kao puškarnice, kada to zatreba. Sa unutrašnje strane prozori su imali nešto veće dimenzije, a na gornjoj strani su imali svodast, polukružan oblik sa bukovim toplijama i mušebcima. Na svakom spratu su postojala po tri prozora, jedan okrenut prema zapadu (prema avlijskoj kapiji), a dva okrenuta prema jugu. Kula je spolja ostavljala utisak velike građevine, zbog debljine zidova, a enterijer je bio ograničen i skučen.
Kula je bila pokrivena šindrom (drvenim krovnim pokrivačem). Na vrhu krova kule nalazio se drveni šiljak dužine 1.5 metara, a pri samom vrhu imao je prošireni dio poput jabuke, što je bio znak da u takvoj kući može musafir da svrati, ako mu je potrebno prenoćište. Urušena je.
Tačna godina gradnje KUČANSKE DŽAMIJE se još ne zna. U literaturi se spominju 1779, 1797, 1819. i 1830. godina. Mr Halil Markišić se ne slaže sa tim podacima i navodi u monografiji ,,Rožaje — slikom i riječju kroz stoljeće’’ da je Kučanska džamija sagrađena krajem prve polovine 19. vijeka.
Ova džamija je sagrađena na uvakufljenoj njivi mula Ahmetage hadži Suljaginog Kardovića, oca mula Jakup efendije i dobila je ime po Kučanskoj mahali u kojoj se nalazi.
Kučanska džamija je konstruisana od kamena sa drvenim hatulama — integrisanim drvenim gredama koje pojačavaju i stabilizuju zidove. Korišćena je borova građa. Prizemlje je ukopano u zemlju i vidi se sa jugoistočne strane. U njemu je danas smještena abdesthana, mokri čvor i gasulhana. Južni ćošak prizemlja je pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje za sprečavanje daljeg urušavanja konstrukcije džamije.
Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana i okrečena. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema. Trijem je zatvoren — zastakljen 1983. godine. U veoma je lošem stanju.
Cilj šestomjesečnog projekta je promocija i razumijevanje koncepta interkulturalnog društva, kroz upoznavanje, promovisanje i podsticanje tolerancije, razumijevanja i poštovanja između mladih različitih identiteta, kao i očuvanju zajedničke kulturne i prirodne baštine u opštini Rožaje kako bi ovakve akcije prerasle u tradicionalne manifestacije koje bi imale multikulturalni karakter i u kojem bi djeca i omladina iz našeg grada učestvovala na planiranim predavanjima, radionicama i akcijama uređivanja izletišta i spomenika kulture te na taj način promovisala kulturnu i prirodnu baštinu, toleranciju i zdravu životnu sredinu.
Projekat se realizuje u okviru programa De facto Aktivni koji je podržan od Fonda za aktivno građanstvo, a finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
