Otvorena izložba fotografija ”Ganića kula i Kučanska džamija”

urednik Avatar

U subotu, 28. januara 2017. godinu u 13 časova u galeriji Zavičajnog muzeja ”Ganića kula” otvorena je izložba fotografija autora Omera Kalača dokumentariste u muzeju. Riječ je starim fotografijama Ahmeta Ademagića, Andreja Andejevića i Halila Markišića na kojima se vidi kako su nekada izgledale Ganića kula i Kučanska džamija. Posjetioci izložbe su pored fotografija imali priliku da besplatno posjete muzej i upoznaju se sa vrijednim eksponatima.

Izložbu je otvorio književnik Safet Hadrović Vrbički, a izložba će biti otvorena do 6. februara 2017. godine u toku radnog vremena muzeja.

GANIĆA KULA je najvjerovatnije sagrađena 1797. godine. Kula je sagrađena u podnožju Ganića Krša, na lijevoj obali rijeke Ibar.
Ganića kula je bila sagrađena od kamena i od drveta. Dio koji je sagrađen od kamena sastojao se: od podruma, prizemlja i sprata. Zidovi su bili od neotesanog kamena, a kao vezivno sredstvo služila je glina, ilovača pomiješana sa pljevom i seckanom slamom. Širina temelja iznosi 2 m, a dimenzije objekta su 8 x 8 metara. Na svakom spratu su postojali otvori, dimenzija 0.40 x 0.40 m, a svrha tih otvora je bila da posluže kao puškarnice, kada to zatreba. Sa unutrašnje strane prozori su imali nešto veće dimenzije, a na gornjoj strani su imali svodast, polukružan oblik sa bukovim toplijama i mušebcima. Na svakom spratu su postojala po tri prozora, jedan okrenut prema zapadu (prema avlijskoj kapiji), a dva okrenuta prema jugu. Kula je spolja ostavljala utisak velike građevine, zbog debljine zidova, a enterijer je bio ograničen i skučen.
Kula je bila pokrivena šindrom (drvenim krovnim pokrivačem). Na vrhu krova kule nalazio se drveni šiljak dužine 1.5 metara, a pri samom vrhu imao je prošireni dio poput jabuke, što je bio znak da u takvoj kući može musafir da svrati, ako mu je potrebno prenoćište. Urušena je.

Tačna godina gradnje KUČANSKE DŽAMIJE se još ne zna. U literaturi se spominju 1779, 1797, 1819. i 1830. godina. Mr Halil Markišić se ne slaže sa tim podacima i navodi u monografiji ,,Rožaje — slikom i riječju kroz stoljeće’’ da je Kučanska džamija sagrađena krajem prve polovine 19. vijeka.
Ova džamija je sagrađena na uvakufljenoj njivi mula Ahmetage hadži Suljaginog Kardovića, oca mula Jakup efendije i dobila je ime po Kučanskoj mahali u kojoj se nalazi.
Kučanska džamija je konstruisana od kamena sa drvenim hatulama — integrisanim drvenim gredama koje pojačavaju i stabilizuju zidove. Korišćena je borova građa. Prizemlje je ukopano u zemlju i vidi se sa jugoistočne strane. U njemu je danas smještena abdesthana, mokri čvor i gasulhana. Južni ćošak prizemlja je pojačan potpornim zidom kao privremeno rješenje za sprečavanje daljeg urušavanja konstrukcije džamije.
Kamen je vidljiv na fasadi a sa unutrašnje strane je omalterisana i okrečena. Imala je trijem sa drvenim stubovima, drvenom ogradom i vanjskim mahfilom na galeriji trijema. Trijem je zatvoren — zastakljen 1983. godine. U veoma je lošem stanju.

 

Cilj šestomjesečnog projekta je promocija i razumijevanje koncepta interkulturalnog društva, kroz upoznavanje, promovisanje i podsticanje tolerancije, razumijevanja i poštovanja između mladih različitih identiteta, kao i očuvanju zajedničke kulturne i prirodne baštine u opštini Rožaje kako bi ovakve akcije prerasle u tradicionalne manifestacije koje bi imale multikulturalni karakter i u kojem bi djeca i omladina iz našeg grada učestvovala na planiranim predavanjima, radionicama i akcijama uređivanja izletišta i spomenika kulture te na taj način promovisala kulturnu i prirodnu baštinu, toleranciju i zdravu životnu sredinu.

Projekat se realizuje u okviru programa De facto Aktivni koji je podržan od Fonda za aktivno građanstvo, a finansira Evropska unija, posredstvom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

 Avatar
Autorski profil

John Doe

Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipiscing elit, sed do eiusmod tempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam.

pretraga