Poboljšanje uvjeta može donijeti samo promjena vremena – jačanje vjetra, kiša ili snijeg, a to ne prognoziraju u narednim danima.
Jutarnja šetnja na Otoci uz Miljacku. U ovom dijelu grada Sarajeva, uz Ilidžu, zrak je najzagađeniji. Mjerenja su pokazala da štetne čestice dostižu 190 mikrograma po kubnom metru, tri puta više od granice dozvoljenog.
„Teško, al’ šta ćeš. Ja kad izađem napolje uveče, stavim šal preko nosa. Da imam masku, stavio bih masku“, govori stanovnik Otoke, Midhat Huseinbegović.
Na isti način snalaze se ulični prodavci na Otoci. Izbora nemaju, na posao moraju doći i pored poziva kantonalne Vlade građanima da ograniče boravak napolju.
Situacija je danas bolja nego prethodnih dana. Izmjerena je manja količina štetnih materija u zraku, ali prognoza ne obećava. Stabilno vrijeme bez vjetra, ali sa maglom znači novo zagađenje.
„Tristo metara odavde do gore je poklopac i ništa što zagadimo, što emitujemo, što zagadimo ovaj zrak, što prljamo, ne ide van“, objašnjava Martin Tais, stručnjak za kvalitetu zraka i klimatske promjene.
Dodaje kako je jedino rješenje – zabrana automobila i loženja. Ipak, u Sarajevu raste broj automobila, kao i domaćinstava koja sa zemnog plina, prelaze na jeftinije, ali prljavije čvrsto gorivo. Ugalj i ekološki pelet, koji ovdje nisu dozvoljeni.
„Ljudi ne slušaju. Ljudi jednostavno misle, uradiće to neko drugi za njih. Ja sam predlagao da se 150.000 automobila… svaki čovjek da povede svog komšiju na posao jedan dan, ovaj njega drugi dan. Pedeset posto smanjite emisiju te prašine“, ističe Tais.
Sunce na planini, magla u kotlini
On navodi kako su donijeti dobri zakoni koji bi mogli makar smanjiti broj starih automobila na ulicama, ali se ne provode. U Ministarstvu prostornog planiranja Kantona Sarajevo navode kako nastoje da poprave situaciju, ali da to nije moguće na brzinu, niti bez učešća građana.
„Konkretan podatak koliko je eventualno prekršajnih naloga ili sankcija primijenjeno, taj podatak nemam, ali u krajnjoj liniji, nama nije cilj sankcionisanje samo. Nama je cilj da stvorimo ambijent u kojem može normalno da se živi“, ističe resorni ministar Čedomir Lukić.
Nataša Kovačev, novinarka Al Jazeere sa uzvisine kraj Sarajeva javlja:
„Tamo dole je sarajevska kotlina, ispod guste kombinacije magle i smoga. U gradu trenutno nema svježeg vazduha, sunce ne dopire do sarajevskih ulica, za razliku od ovog mesta gde se nalazimo. Mi smo na preko 1.000 metara nadmorske visine. Kada magle nema, Sarajevo se ovde vidi kao na dlanu. Međutim, sada ne vidimo bukvalno ni obrise grada.“
Prekriven je čak i televizijski toranj, jedna od najviših tačaka Sarajeva. Oni koji mogu, pobjegli su iz grada na svjež zrak, pa taj prizor posmatraju sa visine.
„I bio je skeč, jel su Nadrealisti il’ je Nadrealiti… Kad dođe na planinu, pa mora ispod auspuha jer ne može da diše. E ja mislim da će nam tako bit'“, kaže stanovnica Sarajeva Lejla Kovač.
Zato je za njeno dijete, kaže, rješenje najbliža planina. Kako smog utiče na zdravlje onih koji ostaju u gradu, može se samo pretpostavljati jer Sarajevo, iako hronično pati od ovog problema, analizu tog tipa do sada nije uradilo.
Izvor: Al Jazeera